Brlaub

Istraživanje provedeno u Australiji, pokazalo je da prijateljsko raspoloženje u kompaniji može biti jedan od glavnih razloga ometanja na radnom mjestu.

Autori istraživanja tvrde kako se fokusiranost radnika često narušava učestalim razgovorima i zabavljanjem, a pored toga je otežano i odvajanje radnoga vremena od pauze.
Takođe, autori istraživanja napominju kako zaposleni međusobno mogu favorizirati jednu stranu, dok u pitanje dolazi i očuvanje povjerljivosti poslovnih podataka.

Psiholog sa Univerziteta u Aucklandu dr. Rachel Morrison ističe kako su mnogi prijatelji, kad se suoče s problemom na poslu prijateljstvo staviti ispred odgovornosti, što veliki broj poslodavaca procjenjuje zabrinjavajućim.
Pored toga, istraživanje pokazuje kako su i sami zaposleni sve više zabrinuti, ako se s nekime previše zbliže, jer s prijateljstvom raste i popustljivost prema određenim osobama pa se boje da će zbog toga njihovi prijatelji očekivati nekakav "poseban tretman".

"Prijateljstva na poslu su poput mača sa dvije oštrice, jer iako prednosti prijateljskoga radnoga okruženja mogu biti pozitivne, okruženje bi trebalo biti upoznato sa teškoćama koje iz toga mogu nastati", dodaje Morrison.

Ovakav odnos se može loše odraziti i na prijateljstvo, jer ako su prijatelji u radnoj sredini u nemogućnosti jedni drugima izlaziti više ususret, tenzije će među njima nepotrebno rasti.

Prvi dojam je jako važan. U nekoliko prvih dana drugi će stvoriti dojam o vama koji će vas pratiti cijelo vrijeme. Većina poslodavaca ne očekuje da odmah dođete sa odličnim idejama i rješenjima, ali očekuju da ćete se uklopiti u ostatak tima.

Evo nekih savjeta kako prve dane učiniti lakšima, uklopiti se i ostaviti pozitivan dojam.

Obucite se profesionalno

Svi će prvo primijetiti kako ste odjeveni. Raspitajte se unaprijed kakav je dress code u novoj firmi. To ćete vjerojatno uočiti i kod dolaska na razgovor za posao. Nemojte se obući ležerno, čak iako vam se čini da su svi tako odjeveni.

Ostavite svoja uvjerenja kod kuće

Izbjegavajte iznošenje svojih stavova o politici, religiji i drugim društvenim pitanjima. U početku je uvijek bolje više slušati nego govoriti. To ne znači da trebate šutjeti, ali držite se lakših tema i bez jakog argumentovanja.

Ostavite svoje privatne poslove kod kuće

Jako loš utisak ostavit ćete i na šefa i na suradnike ako primijete da tračate na telefon, obavljate privatne razgovore, provjeravate e-mailove ili surfate internetom. Bar dok ne shvatite kakvo je nepisano pravilo u uredu prema takvim poslovima, ostavite ih kod kuće.

Poštujte radno vrijeme

Naravno da je veoma važno da se prvi dan na poslu pojavite na vrijeme. Ali jednako je važno da i u toku dana ne odlazite s posla kao i da ostanete do kraja radnog vremena. Čak i ako ste sve završili i mogli bi otići, pronađite nešto što ćete raditi i u početku striktno poštujte radno vrijeme. Na taj ćete način izbjeći pritužbe onih koji se ovako ponašaju. Također, nemojte u prvih mjesec dana izostati s posla 5 dana. Bez obzira na razloge, utisak će biti loš.

Izbjegavajte uredske tračeve i problematične osobe

Ako se odmah u početku ne ogradite od tračeva poslije bi mogli imati probleme. Iako tračevi nisu nikad poželjni još je gore upuštati se u njih dok nemate dovoljno informacija i potpuniji dojam kako o osobi koju tračate tako i o onoj s kojom tračate. Također, ako se u to upustite već ste na početku izbrali grupu s kojom ćete se družiti i poslije će biti teško promijeniti je, čak i ako shvatite da ste pogriješili. Iako se pravilo čini logičnim, teško ga je poštivati i lako se uvučemo u takve razgovore, a ništa vam ne može nanijeti toliko štete kao ovo. Ako netko počne s ovakvom temom, ljubazno se nasmiješite i promijenite temu.

Kod ljudi ustvari ide teško: ako morate donijeti važnu odluku, ustvari nema puno svrhe razmišljati dugo o tome. Još gore: često bez razmišljanja donosimo bolje odluke, nego da svjesno analiziramo „za“ i „protiv“. „Važnost svjesnog razmišljanja i djelovanja se precjenjuje“, tvrdi Ap Dijksterhuis, profesor Socijalne psihologije na Radboud Univerzitetu. Njegovo istraživanje ga svaki put iznova uvjeri: ono nesvjesno u ljudima je puno bitnije.

Profesor socijalne psihologije Ap Dijksterhuis već oko 10 godina radi istraživanje o nesvjesnom. Ovo istraživanje mu je u 2005 donijelo nagradu Early Career Award od American Psychological Association. Polovinom oktobra izašla je i njegova knjiga „Pametno- nesvjesno“, u kojoj je jednoj široj publici izložio koliko je nesvjesno bitno. Dijksterhuis zna sigurno: važnost ove tvrdnje je puno veća nego bi mnogi od nas željeli sebi priznati. „Ideja da je svjesno racionalno i da je nesvjesno iracionalno, se duboko usadila u mišljenje ljudi. Ipak, ponekad su nesvjesni intuitivni procesi mnogo ispravniji. Drugim riječima: oni često mnogo više korespondiraju sa onim šta je dobro za osobu“.

Dijksterhuis-ovo najbolje saznanje: svjesne misli stoje nesvjesnim mislima na putu. Svjesno i racionalno odlučivanje na primjer može biti užasno teško. Da bi se to dobro uradilo, čovjek bi morao biti bolji u uočivanju veza (ako ovo, onda ono), vaganju interesa, procjenjivanju šansi i negiranju iracionalnih prednosti.
„Izgleda nemoguće, ali 99% našeg ponašanja je prouzrokovano nesvjesnim procesima. I tada, onaj 1% svjesnog razmišljanja nas može odvesti na pogrešan put.“ Po Dijksterhuis-u do toga dolazi zbog toga što svjesno razmišljanje uzima veoma puno moždanog kapaciteta, tako da ljudi brzo pređu na stereotipizaciju, povode se zlatnim pravilima itd. Što može voditi do „pogrešnog“ izbora. „U našem istraživanju gledali smo kako ljudi odlučuju kod kupovine stvari, od peći do kuće. Zaključak je bio da bi se upravo najkompleksnije odluke trebale donositi nesvjesno. S njima ste duže zadovoljni.“
Kada Dijksterhuis govori o nesvjesnom donošenju odluka, on ne misli da se uopće ni o čemu ne bi trebalo razmišljati, da se ne bi trebale tražiti informacije i da bi se trebalo povoditi samo osjećajem. „Nesvjesno razmišljanje“ je najbolje, napisao je 2006 u jednom članku za publikaciju Science. U „theory of unconscious thought“ svome nesvjesnom daješ vrijeme da preradi svjesnu informaciju, da je upije, dok se ti baviš nečim drugim.

„U tom Science članku opisali smo, između ostalog, eksperiment u kome dvije grupe moraju napraviti izbor između 5 postera koje bi kupili. Jedna grupa je mogla gledati, razmisliti i odlučiti; druga grupa je pogledala, razmislila, otišla raditi nešto drugo, a zatim je morala odlučiti. Druga grupa je nekoliko sedmica kasnije bila puno zadovoljnija svojim izborom od prve grupe. Subjektivno gledano, to je bio bolji izbor, ali mi smo radili eksperimente u kojima je bolje donositi objektivnije odluke, na primjer kod prognoza sportskih rezultata.
Pored toga napravili smo i istraživanje kreativnosti, funkcija u kojoj nesvjesni procesi igraju bitnu ulogu. Svaki naučnik se može složiti s time: učiš i studiraš, ali stvarno kreativna misao dolazi tek kada se više ne zanimaš sadržajem. Na biciklu. U kadi. Ajnštajn je već rekao, Newton također: stvarnu kreativnost ne možeš forsirati, ona spontano dolazi.“
Da nesvjesno razmišljanje radi, Dijksterhuis je ubijeđen. Ali kako doći do toga? To nije samo interesantno za socijalne psihologe, nego bi i prosječni trgovac ili menadžer također želio znati:“ Nečijim ponašanjem se ne može upravljati tako što se isključivo usmjerava na ono svjesno, s argumentima. Ali šta postoji u onom nesvjesnom što želi nešto drugo? Ako to možete otkriti, možete nastaviti dalje. Iz našeg istraživanja ispostavilo se da je bitnije usmjeriti se na ono nesvjesno što vas pokreće, nego na ponovno izvlačenje argumenata.“

Istraživanje "The Daily Telegraph "-a o navikama radnika u kancelariji donijelo je još po koji interesantan zaključak vezan za taboo-e među office kolegama.

45% ljudi smatra da je najveći kancelarijski grijeh drjemanje na poslu dok je ljubljenje kolege drugi po redu najgnusniji čin u kancelariji. Na trećem mjestu je krađa od radnog kolege.

Ostali taboo-i su vezani za širenje tračeva o kolegama, cuganje na poslu, kupovina za vrijeme radng vremena te prisvajanje tudjih uspijeha.

Stručnjaci za etiku smatraju da taboo-i postoje kako bi definisali prihvatljivo ponašanje. Predpotstavljaju da bi kršenje ovih nepisanih pravila značilo nedostatak harmonije i timskog duha u radnom okruženju.

Ne vjerujete da su novi svjetski poredak, marketing, odnosi sa javnošću, potrošačko društvo nastali normalnim tokom razvoja civilizacije.

Evo sjajnih linkova u BBC-ovoj režiji koji će potkrijepiti vaše(a i moje) stanovište a vjerovatno i poljuljati vaše stanovište šta je civilizacija uopšte. Vjerovali ili ne ali sve je počelo od Frojda. Dovoljna referenca ovih video snimaka je to da nikad nisu smjeli biti prikazani u Sjedinjenim državama.

Meni su doslovce "Otvorili oči".

Prvi dio
Drugi dio
Treći dio
Četvrti dio

Interesantan članak na koji sam naišao, naravno intuitivan, komičan ali i neistinit.

Jedna stvar je raditi s ljudima u zajedničkoj kancelariji, a potpuno druga biti manadžer i svime upravljati. Ljudi dolaze iz različitih sredina, sa različitim znanjima i iskustvima, pa je pravi izazov sve to uskladiti.
Htjeli ili ne svi smo mi na neki način manadžeri. Specijalizovani za određeni segment posla moramo sarađivati sa drugima, o njima zavisimo, a većina ima i podređene i nadređene.

Raditi u uspješnom timu ili njime rukovoditi može biti veliko zadovoljstvo, ali i izvor stresa i nervoze radite li sa neuspješnim timom. Problem u rukovođenju timom često je u tome što se on sastoji od više individualaca. Dok je uključeno više ljudi, imat ćemo i više mišljenja kako nešto treba napraviti. To može biti korisno, ali i stvarati probleme.

Dobra komunikacija je osnovni element u svakom poslovnom okruženju, a posebno ako ste nadređeni i morate kormilariti s većim brojem zaposlenih. Razgovor je razmjena ideja i informacija, a ne monolog.

Ako to uspijete učinak će biti bolji, a i zaposleni će vas više cijeniti.

Uvijek saslušajte drugu stranu

To je prvo i osnovno pravilo dobre komunikacije. Morate obratiti pažnju na ono što vam govori zaposleni. Pa čak ga i ohrabriti da iznese svoje mišljenje o problemima, kao i načinu njihovog rješavanja. Ako podređeni imaju osjećaj da ih ne slušate, neće iznositi svoja mišljenja. Ovako ne samo da ćete ostaviti dobar dojam, nego ćete dobiti uvid u stanje u preduzeću, problemima koji se pojavljuju, a kojih vi možda niste niti svjesni.
Takođe, možda dobijete i dobre prijedloge za rješavanje određene situacije.

Uvedite redovna druženja sa zaposlenima.

Po mogućnosti jedan na jedan. Tako ćete im pokazati da je njihovo mišljenje bitno, ali i da ih primjećujete i cijenite. A povremeno neobavezno druženje sa komplet ekipom će pojačati vaše veze kao tima.

Dajte im povratne informacije o njihovom radu

Dakle, razgovarajte sa zaposlenima o njihovom učinku. I kad su dobri i kad su loši. To ne mora nužno značiti da ih trebate i nagraditi svaki put, nego jednostavno pokazati da netko primijeti šta i kako rade. Kad su toga svjesni i oni će bolje obavljati svoje poslove.

Uvijek im objasnite šta se od njih očekuje.

Svi najbolje funkcionišu kada tačno znaju šta su njihova zaduženja i obaveze. Na taj ćete načini spriječiti nezadovoljstvo i sukobe među saradnicima.

Kad je moguće objasnite im što rade i koji je cilj.

Na taj će način i sami shvatiti važnost i lakše obavljati posao. Ukoliko ne vide liniju koja vodi od početka do kraja neće dovoljno ozbiljno shvatiti svoj dio posla. Uz to, ako znaju što je cilj i sami mogu doći do boljih načina obavljanja poslova i njegovog unapređenja.

Nikada se nemojte kriti iz e-maila.

Ako već ne možete razgovarati direktno s podređenim o nekom važnom pitanju, zbog prostorne udaljenosti, možete ga bar nazvati telefonski.

Često u novinama čitamo o osobama iz preduzetništva ili showbiza, o njihovom lošem ponašanju ili čak hapšenjima. U medijima se nagađa kako će takvo ponašanje naštetiti njihovoj karijeri, međutim nakon nekog vremena vidimo ih u novinama još popularnije ili uticajnije. Što dovodi do pretpostavke da pitanje koliko će loše ponašanje naštetiti karijeri ovisi prvenstveno o poslu kojim se bavite. Čini se da javnost vrlo brzo prašta, ali možda vaš šef ne. Zbog toga pokušajte izbjegavati sljedeća ponašanja kako biste sačuvali svoj profesionalni ugled.

- Možda mislite kako je slika na kojoj ste mrtvi pijani na vašem privatnom blogu vrlo zanimljiva, ali ako je vidi vaš šef moglo bi vam biti dosta neugodno. Razmislite o imageu kakav želite ostaviti u uredu. Takva slika se sigurno ne uklapa u njega.

- Ako vas uhapse zbog prebrze vožnje ili vožnje u pijanom stanju to će biti vijest. Ako ne u medijima, bar u vašoj okolini. Vaš šef vas vjerojatno neće zbog toga otpustiti, ali ćete ostati uskraćeni za unapređenje, jer na taj način ostavljate dojam neodgovorne osobe.

- Otkrivanje informacija o preduzeću je čin kojim ćete naštetiti više preduzeću nego sebi kada je u pitanju trenutno radno mjesto, ali čak ni konkurencijska kompanija koja je imala najviše koristi od toga što ste otkrili povjerljive podatke neće vas kasnije htjeti zaposliti. Jer ste već jednom izdali, pa će te vjerovatno opet.

- Ne ogovarajte ni pred prijateljima svog šefa i kolege iz ureda. Niko ne želi da se o njemu nešto ružno priča. Šef vas može otpustiti, a kolege zagorčati uredski život. Posao i tračeve vezane uz njega ne iznosite iz preduzeća.

- Ako u slobodno vrijeme honorarno radite za konkurenciju još jednom biste trebali detaljno pročitati svoj ugovor. Neka preduzeća imaju toliko striktne ugovore po pitanju konkurencije, da ćete možda nekoliko godina morati otplaćivati svoju grešku. A čak i ako u ugovoru ne postoji zabrana takvog rada, sa šefom biste trebali razjasniti koje poslove obavljate za konkurenciju kako biste izbjegli sukob interesa.

- Nevažno radi li se o privatnoj ili kancelarijskoj zabavi, pred svojim šefom se nikad nemojte napiti. Osim ako se ne napijate zajedno.

- Sloboda govora vam dopušta da kažete sve što želite, ali pitanje je zbog čega biste to rekli? Rasističke, seksističke i druge slične izjave ostavite za sebe.

- Možda nisu vaši nadređeni, ali ako proganjate ili zlostavljate na bilo koji način kolegu ili kolegicu, šef će kod pritužbe uvijek stati na stranu žrtve. Ako ništa drugo zbog straha od tužbe.

- Želite provesti dan u shoppingu ili na plaži. Najjednostavnije je nazvati šefa i odglumiti bolest. Ali razmislite. Možda bi bilo pametnije zatražiti slobodan dan. Kakve bi bile posljedice ukoliko bi vas netko vidio i rekao šefu.

- Na službena putovanja ne švercajte pratnju. Ukoliko želite da s vama pođe i partner ili partnerica tražite dopuštenje od šefa.

Većina zaposlenih u BiH nije zadovoljna svojim trenutnim radnim mjestom, a kao razlog tome najčešće navode malu platu, te razne pritiske koji proizilaze iz lošeg i nestručnog rukovodstva.

Razlozi ne/zadovoljstva

Istraživanje koje je portal Posao.ba sproveo na 834 ispitanika (51,5% žena i 48,5% muškaraca) o zadovoljstvu trenutnim radnim mjestom pokazalo je da se 51% ispitanika nada boljem radnom mjestu, 17,6 % je u potpunosti nezadovoljno dok je 31,4% u potpunosti zadovoljno trenutnim zaposlenjem.
Kao razlog nezadovoljstva najčešće se navodi mala plata. Od ostalih razloga često se navode mobing, loše rukovodstvo, loši odnosi u firmi, nemogućnost napredovanja, radno vrijeme, rad vikendom i nepostojanje godišnjeg odmora, rad na crno, rad na određeno, nemogućnost rada u struci, neplaćen prekovremeni rad itd.

Plate i beneficije

Većina ispitanika ili 60,4% njih smatra da su premalo plaćeni dok 39,6 % smatra da su plaćeni pravedno.

Redovno platu prima čak 75 % zaposlenih, dok za 16% ispitanika plati kasni nekoliko sedmica a za 3% njih plata kasni mjesecima. Platu uopće ne dobiva 6% ispitanih.
Od promjene posla ne strahuje čak 80,3 % zaposlenih, dok se 19,7% njih boji promjene posla.
Beneficije na radnom mjestu ne prima oko 90% zaposlenika, a 10 % ispitanika kao beneficije najčešće navode mobitel te regres.

Od 31,4 % ispitanika koji su zadovoljni svojim radnim mjestom gotovo je podjednak broj onih koji kao razlog navode rad u struci, adekvatnu platu te dobre odnose u firmi. Manji broj ispitanika je odgovorio da je zadovoljan zato što uopće ima posao.

Ovo istraživanje pokazalo je još jednom da bh. kompanije moraju raditi na unapređenju upravljanja ljudskim resursima, te da će u tome veliku ulogu odigrati edukacija rukovodećeg kadra o značaju ljudskih resursa.

Sve više poslodavaca misli da će socijalna mreža u budućnosti biti bitan regrutacijski medij. Ali, oni moraju biti pažljivi, jer mnogim zaposlenima ne prija pomisao da njihov šef rovi po njihovom privatnom životu. Iz istraživanja koje je obavio Menpower ispostavilo se da bi skoro polovina uposlenika bila bijesna ako bi otkrili da njihov šef to radi. 56% njih misli da to nije etično.

Regruteri već odavno upozoravaju one koji traže posao da budu pažljivi sa svojim online aktivnostima. Posebno ružno govoriti o trenutnom ili bivšem šefu može itekako umanjiti njihovu šansu za posao, ako ne i svesti na nulu.

Istraživanje koje je sproveo Poolia, biro za selekciju, proizašlo je da dvije trećine poslodavaca provjerava kandidate putem interneta, uključujući i potrage u njihovim socijalnim mrežama. I istraživanje biroa Viadeo je potvrdilo ove podatke. Jedna od pet firmi poduzima takvu provjeru. Četvrtina poslodavaca je čak i odbila kandidata za posao na bazi informacija koje su pronašli na internetu. CarieerBuilder.com je nakon istraživanja također pokazao da četvrtina kadrovskih menadžera posjećuje Google kako bi dobili više informacija o kandidatu. Sva ova istraživanja pokazuju da takva online provjera ima sve više uticaja kod selekcije kandidata.

Jason Greaves, komercijalni direktor Manpower UK: “Svijet regrutovanja i selekcije se munjevito mijenja, dok eksplozivan rast socijalnih mreža ljudima omogućava novi način da komuniciraju jedni s drugima. Iako se takve stranice koriste uglavnom u privatne svrhe, u današnje vrijeme se sve više koriste i u svrhe zapošljavanja. Kako uposlenicima, tako i poslodavcima, ovaj način može uštedjeti novac.“

Ali postoji i lošija strana. Samo jedna trećina zaposlenih se ne boji da potencijalni poslodavac provjeri njihove podatke putem interneta. Četiri od deset zaposlenih je već smanjilo unošenje nekih ličnih podataka na stranice interneta iz straha da potencijalni poslodavac ne dođe do njih. Skoro dvije trećine onih koji traže posao ne misli da je dobro da se intervjui obavljaju online, iako će se takav način u budućnosti sve više prihvatati.

Upitani kako vide budućnost vezano za posao i traženje posla, 90% odgovara da će tehnologija igrati sve veću ulogu, a dvije trećine misli da će se procedure zapošljavanja sve više obavljati online. Više od tri trećine misli da će ljudi sve manje osjetljivih podataka ostavljati na internetu.

Januar je za većinu ljudi "crni mjesec". Nakon dužeg prazničnog razdoblja januar je u znaku promjena i novog početka, i baš zato od vas i zahtjeva novu snagu i motivisanost na poslu onda kada je najmanje imate.

Veoma je lako potcjeniti uticaj radnog okruženja na radnika, ali ipak i Britansko vijeće za kancelarijsko poslovanje (http://www.bco.org.uk/ The British Council for Offices) procjenjuje kako dobro dizajnirani i kvalitetno opremljeni radni prostori mogu stimulirati radnike, pa čak i pospješiti njihovu efikasnost do 25%!

Kako nismo u mogućnosti raditi u luksuznim Londonskim kompanijama, evo nekoliko savjeta kako vašu kancelariju i uopšte atmosferu na radnom mjestu učiniti ugodnijom.

Organizujte radni stol
Uredan i dobro organizovanradni sto pospješuje produktivnost, kreativnost te smanjuje stres. Radni sto je dio namještaja koji najčešće koristite, a prema načelima feng shui-a ako vas stol ne služi dobro krade vam vitalnu snagu. Napravite čišćenje vašeg radnog stola svakodnevnom navikom.

Dodajte boje za raspoloženje
Već je naučno dokazano da određene boje mogu utjecati na vaše raspoloženje, pa tako naprimjer crvena boja potiče energiju, plava umiruje dok je zelena boja poznatija kao "neiritirajuća". Narandžasta boja potiče kreativnost a žuta označava inteligenciju te povećava motivaciju. Unesite u svoj radni prostor onu boju koja vas inspiriše i podstiče.

Podesite osvjeljenje
Vaš radni sto mora biti dobro osvijetljen da se vide podaci na papirima i formularima koji se unose u kompjuter. Istraživanja su pokazala da prirodna svijetlost povećava produktivnost za 20% te smanjuje "zabušavanje na poslu" za 15 %. Stoga namjestite kompjuter tako da vam sunce ne "tuče" u ekran jer nećete ništa vidjeti. Ako je moguće odaberite kancelariju sa više prozora ili kupite jače lampe i stolne svjetiljke.

Ugodite sebi
Napravite od vašeg radnog mjesta vašu oazu! Kako ne bi patili od bolova u leđima, nabavite kvalitetnu i udobnu stolicu za sjedenje. Ako uživate u biljkama nabavite sebi neku koju ćete lako uzgajati. Biljke podižu svaki prostor, pa tako i radnu okolinu, a prema jednom američkom istraživanju biljke umanjuju stres i povećavaju produktivnost. Čak i dizajnerski stručnjaci savjetuju što veći broj biljaka kako bi zaposlenici bili vedriji.

Pripremite se za 24-ti januar ali i za narednu godinu!
Prema istraživanjima Cardiff Universiteta, 24.-ti januar je najdepresivniji dan u godini – stoga unaprijed sebi isplanirajte dan.
Takođe, da bi vam rad bio lakši, počnite planirati godišnji odmor ili organizujte putovanje za slobodni vikend(predlažem skijanje).
Dlan o dlan, i januar će brzo proći!