Brlaub

U srijedu 28. Novembra, EU TaC i CIDEA organizovali su, u Hotelu Bosna Banja Luka, Forum na temu "Tehnološki parkovi".

Interesantna ideja, rekoh, po starom običaju 10 godina niko ništa ne radi a onda čim odnekud zamirišu pare i 3 organizacije prave 3 tehnološka parka u Banja Luci.

Da stvar bude gora ni jedna od te tri nisu u nekom dodiru sa Univerzitetom u Banja Luci što samo po sebi govori koliko je to sve ozbiljno. U svakom tehnološkom parku Univerzitet je nosioc jer on ima kadrove, studente koji se zalažu za nove tehnologije i drugo. A u ovom slučaju su to tri organizacije sa po 5 zaposelenih CIDEA, RARS i EXIT Centar(niti jedan od zaposlenih i ukjlučenih u projakat nikada ranije nije imao apsolutno nikakva iskustva sa temom projakta) od kojih je posebno poslednja poznata da od dobijenih resursa 10-20% uloži u projekat a ostalo se nekako zagubi ali se jako dobro pokrije računima

Odslušavši predavanja i kroz razgovor sa ljudima uključenim u projakate, shvatio sam da sve tri organizacije, u stvari, žele pokrenuti start-up centar(podrška novoosnovanim preduzećima sa logistikom i sl.) a da je riječ "Tehnološki park" samo popularna pa se zato projekti tako zovu

Evo za kraj tema predavanja na forumu:

I "Šta je tehnološki park"
Prof. dr Vid Jovišević (Univerzitet Banja Luka)
II "Tehnološki park Zenica i iskustva iz Španije"
Prof. dr Darko Petković (Univerzitet Zenica)

III "Ideja tehnološki park Banja Luka"
Milorad Gemaljević (CIDEA)

P.S. Od predavača, jedino je vrijedno poslušati gospodina Petkovića iz Zenice

Naišao sam na genijalnu stranicu "Whats your job sign?"

Kratkim nizom psiholoških pitanja će Vam odrediti koje je vaš mjesto u firmi i kakav ste poslovni tip.

Meni je sve pogodilo 100%, ispao sam "The pirat"

Kada se uposlenik iz nečega pokušava izvući, kao npr.iz sastanka, nečega što nije završio na vrijeme itd., u kratkom vremenu ga često izdaju govor tijela, visina tona i izbor riječi. Nekoliko savjeta: za vrijeme razgovora ne dirajte uši i oči, kontrolišite svog glas na telefonu i budite kratki i jasni.

Stručnjak za govor tijela, Mieke Mievis, daje pregled najuobičajenijih pokreta za vrijeme laganja:

* Trljanje nosa. Kada neko laže, u nosu se ispuštaju određene hemikalije, koje dovode do blagog naticanja u nosu. Sem toga, ciljano laganje dovodi i do povišenja pritiska, tako da nateknuti nos postaje i crven (Pinokio-efekt). Osoba osjeća ovu promjenu i trlja nos.

* Kada pričate pokrivate usta. Mozak u ovom slučaju nesvjesno šalje signal da se laž mora prikriti. Neki pokušavaju ovaj pokret ruke maskirati kašljucanjem.

* Trljate oči sa namještenim osmjehom i stisnutim zubima. Na taj način pokušavate sakriti to da vas oči izdaju i time izazvati reakciju drugih.

* Dirate uho. Ne želite čuti lošu vijest i stavljate ruku na uho. Ovo može pokazivati i strah.

* Češete se po vratu, uglavnom pet puta. Ovo pokazuje nedoumicu i nesigurnost.

* Povlačite kragnu. Laganje dovodi do osjećaja trnjenja vrata i lica. Povišeni pritisak i cirkulacija dovode do znojenja. Zbog ovoga imate teškoća s disanjem i počinjete povlačiti kragnu.

* Dirate usta ili stavljate prst u usta. Ovo je nesvjestan pokušaj da se vratite na onaj bezbjedan osjećaj koji ste imali kao dijete: tipična kretnja kada ste pod stresom.

Ne mogu vas skontati samo za vrijeme razgovora lice u lice. I na telefonu treba biti oprezan. Neko ko laže, obično priča jačim tonom nego onaj ko ne laže.

Američka firma Kishkish vidjela je u ovome potencijal, te je na tržište donijela detektor laži za Skype. Skype je program kojim se može razgovarati putem interneta. Sa detektorom laži može se otkriti da li onaj s druge strane govori višim tonom i laže.

Da bi pokazala da detektor laži radi, firma ga je isprobala na internetu. To je uradila tako što je stavila dio izjave Bill Clintona, koju je dao prilikom ispitivanja Američkog senata o svojim eskapadama u Bijeloj Kući. U momentu u kojem Clinton kaže: "I did not have sexual relations with that woman", kazaljke na KishKish detektoru laži skaču prema najvišoj tački.

Onda je znači najbolje lagati putem mail-a. Nema povišenog glasa, nema govora tijela, koji nas može izdati. Tačno, ali tu onda postoji odabir riječi koji vas može izdati. Američki psiholog Jeff Hanckok tvrdi da se poruke koje sadrže laži lako mogu prepoznati uz upotrebu specijalnog „software za detektor laži“. Evo nekoliko karakteristika teksta u kome se laže:

- duži je nego iskreni tekst. Da bi onoga kome šalje mail uvjerio u nešto, pošiljalac opisuje cijelu priču, sa puno detalja.

- sadrži puno čulnih termina. Uz upotrebu riječi kao sto su „vidjeti“ i „čuti“, autor pokušava priču napraviti još stvarnijom.

- ne sadrži prisan „ton“. Sa zamjenicama kao „on“ ili „ona“, lažljivac pokušava odvući pažnju sa sebe.

- sadrži više negativnih termina. Pisac se osjeća nelagodno dok piše laži i češće koristi riječi kao što su „tužan“, „nervozan“.

- pisac štedi na riječima koje povezuju. Riječi kao „zbog toga“ ili „zato što“ upućuju na jasan razlog i mogu lako dovesti do toga da se laž otkrije.

Kao i u nekim drugim situacijama, tako je i u poslovnom okruženju lako uhvatiti nekoga u laži, ako se dovoljno pažnje obraća ne njegov govor tijela i odabir riječi.

Evo danas sam dobio informaciju da će se 6.12.2007. godine u UNITIC poslovnom centru u Sarajevu održati konferencija “ULOGA IKT INDUSTRIJE U JAČANJU KONKURENTNOSTI BIH”

U organizaciji Asocijacije za informacione tehnologije (BAIT), pod pokroviteljstvom Ministarstva prometa i komunikacija BiH i uz pomoć Ureda Svjetske banke u Sarajevu

Raspored:

U našoj zemlji(BiH) svakodnevno se oduševljavam nelogičnostima i potapanjem osnovnih temelja pravne države a samim tim i ekonomskog prostora unutar nje.

Svi sudovi u BiH počevši od ovog u Banja Luci pa sve do Ustavnog suda u BiH smatraju da "sudska nezavisnost" podrazumjeva aboliciju od obaveze, odgovornosti i morala. Po svemu sudeći odgovaraju samo lobijima koji ih plaćaju.

Na to ukazuju oslobadjajuće sudske presude za ljude koji su pronevjerili stotine hiljada maraka, razvlačenja procesa funkcionera, jedni za ubistvo dobiju 30 godina drugi za 30 ubistava dobiju 2 godine.

Ja se na to samo smijem i razmišljam koliko bi ova zemlja bila dobra inspiracija za pajtonovce ili nadrealiste. Jedino je problem što je narod toliko ubijen u pojam da im ne pada na pamet da razmišljaju o takvim projektima.

Naše sudije i sudovi su se tako dobro učahurili u svojim svijetovima pa ne razmišljaju kolike udarce prave ekonomiji, razvoju, poslovnom sektoru i tržištu rada. Neko bi u ovoj situaciji pomislio da će se pojaviti nekakav "Eliot Ness" i njegovi nedodirljivi, ali naželost stalno se pojavljuje novi "Super hik"(Alan Ford junak, otima od siromašnih da bi davao bogatima) koji utjeruje bijedu i siromaštvo.

Šta me je natjeralo da napišem ovo?

Zamislite da Njemačka ili Švedska odluče da odbiju da isplaćuju penzije našim gradjanima koji su oh zaradili tamo. Zamilsite koliku bi to štetu nanijelo našoj državi.

E to je juče sud u Mostaru učinio dijelu naroda u BiH. Ne obavezavši federalni fond PIO / MIO da im plati njihve penzije koje su pošteno zaradili.

Tako su izvršili dvostruki udarac na pola BiH jer su prebacili da ih plaća fond PIO RS koji jedva plaća i ljude koji su penziju zaradili u RS.

Odluka je očigledno politička jer je krajnje ne logična. Pitam se šta bi njihov stav bio da se neka od gore pomenutih zemalja odlučila na ovakav korak. I dokle će se sudovi u BiH ponašati kao SuperHik.

Nakon nekoliko tekstova o stresu i sreći na poslu:

Stres
Posljedice stresa na radnom mjestu
Stres je prelazan
Zašto nismo sretni na našim radnim mjestima
Psihopata najviše u direktorskom sektoru
Smanjite stres(52 načina)

Evo malo "vizuelizacije" šta nas čeka za par godina.

HR menadžeri u Evropi sve češće vrše psihološka testiranja kandidata. Karakter se testira čak tri puta više od vještina.

Iz istraživanja koje je sproveo SHL asesment biro, proizašlo je da HR menadžeri uglavnom traže kod kandidata osobine koje odgovaraju određenoj poziciji. Ono od čega oni polaze je to da se vještine mogu trenirati i naučiti, dok karakter ne može.

80% ispitanika redovno koristi asesment i psihometrijsko testiranje. Između malih i velikih firmi nije postojala razlika. Obje vrste firmi imaju povjerenje u takve metode selekcije.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju sve veći fokus na pojam individue. Psihometrijski testovi time izgleda imaju jako dobru budućnost.

Broj zaposlenih u industriji Republike Srpske /RS/ za prvih devet mjeseci ove godine veći je za 4,1 odsto u odnosu na prosječan broj zaposlenih u istom prošlogodišnjem periodu, podaci su Zavoda za statistiku RS.

Najviše je povećan broj zaposlenih u grani proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom i vodom - za 10,3 odsto.

Broj zaposlenih u rudarstvu u prvih devet mjeseci ove godine veći je za 5,1 odsto, a u prerađivačkoj industriji za 3,2 odsto.

Gotovo 80% britanskih zaposlenika smatra da ih je šef barem jedanput izigrao, a trećina ih u nadređenog nema povjerenja, otkrilo je istraživanje britanske organizacije Investors in People na uzorku od 1.800 ispitanika.

Uz to, istraživanje je otkrilo da većina Britanaca nema nikakvu podršku kod svojih menadžera, njih ne zanimaju brige zaposlenika, niti ih zanima istina koju im zaposlenici žele reći.

Više od polovice ih smatra da su šefu njegovi interesi najvažniji te ih stavlja u prvi plan, a polovica njih se potužila da od nadređenog nije dobila podršku za novi projekt.

Alarmantan je i podatak kako 45% njih vjeruje da nadređeni zadržava za sebe informacije koje su važne za cijeli kolektiv.

Zanimljivo je da ih više od polovice vjeruje da nadređeni često odaje provjerljive informacije kolegi iz nekog drugog odjela.

Nadalje, istraživanje je pokazalo da bi se samo 5% ispitanika obratilo šefu kada bi nastao problem povjerljivog karaktera, dok bi čak polovica ispitanika problem pokušala riješiti uz pomoć suradnika.
"Zabrinjavajući su podaci koji govore da samo trećina zaposlenika koliko toliko vjeruje svom nadređenom, što direktno utječe na radnu etiku, međusobno povjerenje i pad produktivnosti kod zaposlenika", rekao je Simon Jones, izvršni direktor organizacije Investors in People.

Post dobio nastavak na: " Katastrofa Nis petrol webfesta "

-----------------------

Juče, 9.11. je počelo zvanično glasanje za nominovane Internet stranice na Web festu.
Malo komplikovana i naporna registracija obećava veću šansu da neće biti više glasanja od strane jedne osobe.

Nadam se da ćete naći soje favorite u hiljadu i nešto interesantnih prijedloga.

P.S. Ako želite glasati za moj blog on je u kategoriji "blog" a drugoj strani.

Advokati, političari, bankari medicinske sestre i frizeri ne moraju se bojati za svoj posao jer će njihove usluge društvo trebati i za sto godina. Za razliku od njih prognozira se da će tehnologija pregaziti blagajnike i sve vrste trgovaca.
U nastavku je popis zanimanja koja će opstati u 22. stoljeću koja su sastavili časopis Forbes i internet portal Career Planner u suradnji s futurolozima.

Futurolozi predviđaju da će posrednike između proizvođača i potrošača zamijeniti internet. No uz zanimanja koja će biti tražena u budućnosti opstat će i kreativnost, kao najstarija i isključivo ljudska vještina. Kreativci će postati još traženiji te će im porasti cijena. Tako će, uz malo truda i mašte, autolimar svoje djelo unaprijediti umjetničkim detaljima i predstaviti ga kao ručni rad.

Kreativnost će biti i najjača karika u spajanju različitih znanja i sposobnosti te stvaranju novih proizvoda i usluga. No poslovi budućnosti zahtjevat će i stalno obrazovanje.
Sekretarice će i dalje voditi poslovni dan šefova, a kako bi to činile uspješno i za sto godina, morat će naučiti uskladiti umreženi mobitel, dlanovnik, brojna računala, odnosno vještine kakvima danas raspolažu IT stručnjaci.

TURIZAM SE SELI U NEBO
Ukupno ljudsko znanje svake se dvije godine udvostruči, pokazale su analize. Već danas postoje futurolozi, stručnjacikoji na temelju načnih činjenica predviđaju budućnost, a zbog sve bržeg razvoja za 100-tinjak godina zapošljavat će ih svaka firma. No futurolozi nisu samo svome zanimanju predvidjeli svijetlu budućnost.
Matematičari će postati tražena “roba” jer će računske operacije kojima podliježe i priroda i društvo postati prekompleksne da ih rješava itko drugi. Dok će sva zanimanja koja ne uključuju mnogo tehnologije preživjeti, pojavit će se i sasvim nova.
Turistički vodiči izgubit će posao na zemlji, no vodit će izlete u svemir.
Od novinara koji su ujedno IT stručnjaci do ekonomista koji suvereno vladaju genetikom, oko 40 posto ljudi bavit će se protokom podataka.

POSLOVI U BUDUĆNOSTI
Frizeri: Kreativnost i vještina koju stroj neće i ne može zamijeniti odvest će frizere i u 22. stoljeće
Matematičari: Priroda, ekonomija, tehnologija, pa čak i ljudsko društvo, povijaju se matematičkim zakonima
Svećenici: Otkad postoji, čovjek treba duhovni savjet ili razgovor koje stroj ne može niti će ikad moći pružiti
Medicinske sestre: Neposredni kontakt, nužan za oporavak, medicinske sestre čini nezamjenjivima
Utjerivač karantene: Sve slabiji imunitet i sve opakije bolesti natjerat će vlasti da provode rigorozne karantene
Analitičar gena: Poput današnjeg testa na droge, ispitivanje gena bit će sastavni dio svakog intervjua za posao .
Turistički vodiči: Sve informacije nalazit će se na internetu, a sama putovanja bit će jednostavna pa ih nitko neće htjeti plaćati.
Građevinari: Strojevi ne štrajkaju, ne traže povišicu, i ono najvažnije, idealni su za opasne poslove jer ne mogu stradati i tražiti odštetu
Vojnici: Ratove oko sve manje dobara vodit će ratni strojevi kojima će iza borbene linije upravljati stručnjaci, a ne vojnici .
Političari neće morati uzeti lopatu u ruke. Ljudima je prirođena potreba za okupljanjem i vodstvom.

Nakon presjajnog "prošlog puta", vrijeme je da zakažemo sledeće Open Coffee druženje.

Presuda je pala - Subota 10.11.2007. kafić "Downtown" (u centru preko puta petplus-a) u 11 časova.

Svi koji su hobijem ili poslom vezani za WEB i Banja Luku su pozvani.

Dalje informacije pratite na stranici opencoffee kluba.

P.S. Ako vam ne odgovara vrijeme, žalite se u komentarma.

Imati pravog saradnika je, sa mog ugla gledišta, neprocjenjivo. Kažem saradnika a ne radnika jer u današnjoj ekonomiju svi smo tim a uspjeh zavisi i o najslabijoj karici.

Za izbor pravog člana tima postoji mnoštvo faktora, od branše preko pozicije za koju Vam treba pa pri tom morate paziti kakav mu je karakter i slično. Ali evo da sumiram neke česte a pogubne greške ne vezano da li je stalni ili honorarni posao u pitanju:

Plata kao glavni faktor

Od plate živimo, što jest jest ali se njoj ipak često daje previše značaja. Prvo i prvo novac je u prosjeku svima "drugi" glavni motivator, prvo je najčešće nešto drugo.

Kad je u pitanju zapošljavanje, ne bi smo to smjeli gledati kao finansijski plan. Glavno bi trebalo biti kolika je šansa da zaposleni utiče na razvijanje firme i donošenje novca u budućnosti a ne to koliko ga trenutno plaćamo, osim ako plata nije veća od njegovog doprinosa firmi.

Uzimajući nekoga ko je spreman raditi za malo para najčešće dovodi do toga da smo se džaba trudili oko zapošljavanja u opšte. Takodje oni koji se precjenjuju često prevazilaze sa cijenom ono što nam mogu pružiti.

Moje iskustvo govori da je najbolje da cijena bude odlučujući faktor samo pod uslovom da su kandidati po svemu drugome toliko blizu da se ne možemo odlučiti.

Popuštanje "Wow" efektu

Često sam se susretao sa ljudima koji se potrude da Vas impresioniraju svojom pričom i pojedinim elementima svog rada koji mogu a i ne moraju bit relevantni za poziciju za koju tražite zaposlenog.

Prije nego što bilo šta kažete, dobro odvažite koliko taj može da Vam koristi i koje vještine on stvarno posjeduje te koliko su one relevantne za Vašu firmu. U suprotnom, takvog čovjeka bolje zaposlite u prodaji kad već ima priču.

Ne uzimanje u obzir spremnost da se uči i napreduje

Kakvi ćemo biti sutra, odlučujemo danas. Ako želimo da sutra budemo jači moramo imati tegove koji će nas vući naprijed a ključni faktor je, naravno, znanje.

Zbog toga trebamo birati zaposlene koji su spremni da, pored svakodnevnog rada, uče i konstantno napreduju. Samo tako ćemo ići u korak sa vremenom.

Takodje, česte promjene zaposlenih snižavaju moral i timski duh u firmi, to je još jedan razlog da izaberete one koji će stalno napredovati i vući Vas naprijed, umjesto da Vi njih vučete.

Ne obaziranje na užu specijalnost

Najčešće pitanje koje se ne postavi pri razgovoru za posao je "Šta je tvoja uža specijalnost?". Razumljivo sa jedne strane jer ljudi žele nekoga ko će im završiti što više poslova jer je naše tržište takvo da je uska specijalizacija baš rijetka.

Sa druge strane morali bi smo uzeti u obzir trenutne i buduće trendove u našoj branši i to iskoristiti kako za edukaciju zaposlenih tako i kod biranja onih koji će sa nama biti.

P.S. Stavite i Vi u komentar neku grešku koju smatrate da je često kobna po preduzeće.

Iz podataka European Motivation Index, prilikom čega se godišnje u 8 evropskih zemalja obavi istraživanje, proizašlo je da su u Francuskoj i Španiji uposlenici najmanje motivisani.

Po indexu je motivacija proces u kome zaposleni iskreno daju sve za organizaciju i žele postići rezultate. Motivisani zaposleni su od velikog značaja za organizaciju. Oni vode organizaciju naprijed, pri čemu profitiraju, kako radna atmosfera, klijenti, time i rezultati poslovanja. Index je pokazao da su Nijemci, zajedno s Belgijancima najzadovoljniji radnici u Evropi. U Engleskoj su radnici najmanje zadovoljni.

Jedno drugo istraživanje, koje je obavila Cass Business School, pokazalo je da su u veselim zemljama zaposleni zadovoljniji i produktivniji. Uposlenici iz zemalja gdje su stanovnici otvoreni i prijateljski nastrojeni, više su vezani za firmu, nego u nekim drugim zemljama, gdje zaposleni negativno idu kroz život. Vođa ovog istraživanja, Garry Gelade, tvrdi da je nacionalni karakter zemlje puno važniji za vezanost u firmi, nego ekonomska situacija ili kulturne vrijednosti.

Poslodavci koji žele pozitivnog i radnika koji je vezan za firmu, biraju brazilijanskog, izraelskog ili kiparskog kandidata. Kandidati iz Rusije, Japana i Hong Konga u ovom istraživanju imali su jako loše rezultate. Duhovno zdravlje Rusa je viđeno kao neurotično i depresivno.

Ja lično smatram da kultura zemlje(kao recimo Njemačka ili Austrija) više dolazi do izražaja kad je zalaganje u pitanju, jer su oni navikli da se zalažu. Definitivno je teško mjeriti motivaciju medju zemljama samo prema zalaganju na poslu jer se u to mješa ambicijia, navike, disciplina, kultura ...