Prosječna plata u Hrvatskoj u maju ove godine bila je 650 eura. Iza Hrvatske prema prosječnoj plati u regiji slijedi Srbija gdje prosječna plata iznosi 350 eura. U Crnoj Gori je prosječna plata 323 eura, Rumunjskoj 304 eura, u Bosni i Hercegovini 275 eura, u Makedoniji 234 eura, u Bugarskoj 202 eura.

Visina prosječne plate u Srbiji, kako ocjenjuju ekonomisti u toj zemlji, rezultat je strukture platne bilance, ali i dijelom rasta produktivnosti u industriji koji je u prošloj godini bio čak 14,2 posto. Kako je u prošloj godini smanjen broj zaposlenih, i to je utjecalo na povećanje prosječne plate.

Srbija ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u regiji. Stopa nezaposlenosti u Srbiji znatno je veća od stopa nezaposlenosti u Rumunjskoj i Bugarskoj. To što je prosječna plata u Srbiji veća od prosječne plate, na primjer, u Rumunjskoj i Bugarskoj ne znači da se za nju može kupiti više robe nego u tim zemljama. U Hrvatskoj su cijene proizvoda u trgovinama veće nego u Srbiji. U Bugarskoj su one nešto manje nego u Srbiji. U Bosni i Hercegovini je većina proizvoda jeftinija nego u Srbiji. Skuplje su samo komunalne usluge.

Prema izračunima Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, prosječna potrošačka korpa troškova za mjesec dana života četveročlane obitelji teška je 5700 kuna ili 780 eura, a ako obitelj stanuje u podstanarstvu dodatnih 1500 kuna više.

Prema podatcima sindikata, više od 40.000 radnika u Hrvatskoj prima plaću nižu od 2200 kuna bruto. A plaću nižu od prosječne od 6900 kuna bruto prima više od 700.000 građana. Prosječna mirovina u Hrvatskoj je 1965 kuna. Kako je granica siromaštva 1600 kuna, oko 550.000 umirovljenika je s mirovnim nižom od 1600 kuna pa je u siromaštvu 50 posto umirovljenika.

Po prosječnim platama, koja je u Federaciji Bosne i Hercegovine oko 300, a u RS oko 250 eura, Bosna i Hercegovine zaostaje, ne samo za europskim zemljama, nego i za zemljama u okruženju.

U godišnjem izvještaju CIA-e Bosna i Hercegovina je, uz Makedoniju, najsiromašnija država bivše Jugoslavije.
Prošle je godine u BiH samo prihod od poreza na dodanu vrijednost bio 2,3 milijarde eura, ali ništa od tog novca nije usmjereno u socijalne programe nego je sve potrošila državna administracija. Plate u državnim institucijama u prosjeku su nekoliko puta veće od državnog prosjeka.

Prema podatcima Agencije za statistiku BiH, najviše plate su u financijskom posredovanju i opskrbi električnom energijom, plinom i vodom i iznose 880, odnosno 670 eura. Prosječna plata u RS posljednjih godina sustiže prosječnu plaću u Federaciji BiH. Prosječna plata koju primaju radnici u RS u posljednjih devet godina povećana je za više od tri puta, a u F BiH za dva puta. Time je gotovo dvostruka razlika koju su zaposleni u F BiH imali u visini plata prvih poslijeratnih godina sada svedena na 15 posto.

Nekadašnja ministrica financija u Vladi RS Svetlana Cenić upozorava kako na rast plata u BiH najvećim dijelom utječe sve veće zapošljavanje u javnoj upravi te velike plate u bankama, dok plate u industriji znatno zaostaju. "U industriji je veća ponuda na tržištu radne snage zbog velikog broja nezaposlenih, što utječe na sporije povećanje plata", rekla je Cenić.

Najveće plate u BiH imaju zaposleni u financijskom posredovanju, bankama, osiguravajućim firmama i institucijama tržišta kapitala. Njihova prosječna primanja u F BiH su 598, a u RS 583 eura. Službenici u državnoj upravi u RS imaju prosječnu plaću od 451, a u F BiH od 427 eura, zaposleni u elektroprivredi, plinofikaciji i vodovodu u F BiH prosječno 470, a u RS 357 eura.

Za razliku od najplaćenijih djelatnosti gdje nema velike razlike u prosječnim platama, kod industrijskih radnika one su veće. U F BiH najniže prosječne plate imali su zaposleni u ribarstvu, 212 eura, zatim građevinci 225, ugostitelji 226 i trgovci 231 euro, dok u RS najmanja primanja imaju ugostitelji 181 euro, radnici u prerađivačkoj industriji 209, trgovci 211 i zaposleni u školstvu 251 eura. Cenić upozorava kako prošlogodišnji rast plata u javnim institucijama nije proizvod povećanja produktivnosti u industriji BiH zbog čega postoji mogućnost da entiteti i država iz dosadašnjeg proračunskih suficita budu u deficitu.

(via Poslovni Dnevnik)